Poljoprivrednici u BiH ostavljeni da se bore za vlastitu egzistenciju

Bosanskohercegovačkim farmerima, nakon 1. jula 2013. godine i ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, ograničen je izvoz proizvoda na ovo iznimno važno tržište. Krivica za prekid trgovanja leži na bh. donosiocima odluka i njihovom nepopustljivom otporu za koordiniranje politika u sektoru poljoprivrede na državnom nivou. Da bi izvozili u EU, proizvođači u BiH trebaju efektivne standarde i režim certificiranja za poljoprivrednu proizvodnju te jasne lance kontrole proizvoda. BiH nema uspostavljen i funcionalan mehanizam za certificiranje i proizvodnju, niti se u dogledno vrijeme očekuje da se političari dogovore oko ovog značajnog problema.

Potrebna koordinacija poljoprivrednih politika

Kako bi se ostvario napredak prema Europskoj uniji, potrebna je, između ostalog, koordinacija poljoprivrednih politika koja se inače zahtijeva od svih zemalja članica i zemalja kandidatkinja, uključujući i one sa najsloženijim federalnim strukturama.

Otežana uspostava državnih struktura je posljedica fragmentiranog postratnog društva i njegovog evidentnog daljeg razvoja u tom pravcu. Nesuglasice između relevantnih vladinih institucija i uprava Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta ne doprinose daljem razvoju potrebnih državnih struktura. Po ovom pitanju, BiH Ustav je veoma jasan jer dozvoljava uspostavu dodatnih državnih funkcija tamo gdje su one potrebne kako bi se osiguralo adekvatno funkcionisanje države. Uspostava Ministarstva odbrane BiH je glavni primjer za to. No, i pored činjenice da pravno gledajući ne postoje smetnje za uspostavu novih, neophodnih državnih struktura, nema napretka na ovom planu već duže vrijeme.

Poljoprivredni potencijal zasjenila politička kratkovidnost

farmeriBiH ima jak poljoprivredni potencijal koji je zasjenila politička kratkovidnost. Framerima u Bosni i Hercegovini se daljem napredovanjem prema Europskoj uniji otvaraju nove mogućnosti koje bi ih u relativno kratkom roku dovele do prosperiteta i legitimne konkurentnosti na europskom tržištu. No, političko opredjeljenje je očito da takav potencijalni napredak ignorišu i da ga radije podrede vitalnim nacionalnim interesima.

Oni koji žive, u doslovnom smislu riječi, od plodova svog rada, vrlo jasno prepoznaju uzorke ali i posljedice trenutne politike: ˝Vode se političke igre, vlasti duguju poljoprivrednicima poticaje još i za prošlu godinu. Za ovu godinu, još nisu počele isplate. Političari, po mom mišljenju, ovo rade namjerno kako bi poticaje za prošlu godinu isplatili krajem ove godine, a zakašnjele poticaje za ovu godinu isplatili tek u septembru sljedeće godine, direktno pred izbore te na taj način manipulisali poljoprivrednciima kao biračkim tijelom i pokušali osigurati njihovu podršku za sebe na predstojecim izborima”, navodi predsjednik udruženja poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona Drago Knežović.

Poljoprivrednici ostavljeni da se bore za svoju egzistenciju

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Unsko-Sanskog kantona, Hasan Mehtić, analizira uzroke nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača: ˝Mi, poljoprivredni proizvođači, smo svjesni da nam je Europska unija pred vratima i da zbog visokih cijena dizela, koji nam je osnovni faktor u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i repromaterijala kao što su sjemena, gnojiva, zaštitna sredstva za zasijane žitarice, a uz to i hrana za sve vrste stoke, ne možemo biti konkurencija poljoprivrednim proizvođačima u okruženju. Dodatno, zbog zakonom propisanih poticaja, koji su minimalni i neravnopravno raspoređeni, i u potpunom neskladu sa izdvajanjima za poljoprivredu u savremenim državama, poljoprivrednici su ostavljeni da se bore za svoju egzistenciju i više nemaju niti viziju razvoja”. Mehtić dodatno tvrdi da sredstva koja se izdvoje za njih, vrlo često ne stignu u prave ruke niti se podrška dobije na vrijeme.

mlijeko-sipanjeUnsko-Sanski kanton proizvede 47 posto mlijeka od ukupne proizvodnje na nivou Federacije BiH. Do sada ni za litru proizvedenog mlijeka u 2013. godini nije isplaćen poticaj. Značaj broj poljoprivrednih proizvođača je podigao kredite kako bi bili u mogućnosti da odrade proljetnu sjetvu i prehrane stoku od koje izdržavaju svoje porodice, nadajući se blagovremenoj isplati poticaja koji bi osigurali povrat dugovanja. ˝Nažalost, situacija u BiH je takva da smo mi prinuđeni, posebno sada kada je Hrvatska postala članica EU, da naše proizvode bacamo ili proljevamo, a naši političari to mirno gledaju˝, ističe Mehtić i dodaje: ”Svakodnevno smo svjedoci da na stotine ljudi ostaje bez posla. Mi izlaz vidimo u održivom ulaganju u ovu granu privrede čime bi osigurali sebi i svojim porodicama egzistenciju i pošten život. Poljoprivreda u BiH je u potpunosti zapostavljena i zbog toga mi, poljoprivrednici sa USK-a podržavamo inicijativu za osnivanje jedinstvenog ministarstva BiH. Izgubili smo svaku nadu u postojeće institucije i to je razlog zbog kojeg tražimo ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja˝.

Opština Berkovići je izrazito nerazvijena opština u kojoj se 90 posto stanovništva bavi poljoprivredom, a za 80 posto to je jedini prihod za život. Zastupljeno je stočarstvo i ratarstvo a od ratarskih kultura najviše se uzgajaju paprike, paradajz, kupus, buranija, krompir, luk i češnjak. Kraj je bogat i voćarskim kulturama jagode, trešnje, višnje, vinove loze, jabuke, kruške, šljive, lubenice itd. U Berkovićima je registrovano preko 400 gazdinstava koja ostvaruju premije ispunjavajući uslove propisane pravilnikom. Poticaji za proizvodnju uglavnom kasne, sa niskim iznosima za pojedine vidove proizvodnje a povrh svega, obezbjeđivanje potrebne dokumentacije košta nerealno puno.

111˝Bilo koji vid pomoći, finansijska ili materijalna, dobro bi došao poljoprivrednicima za poboljšanje uslova rada i ostvarivanje što boljih rezultata kod pojedinih kultura. Poboljšanjem uslova proizvodnje ostvarili bi se bolji rezultati u količini i u kvalitetu proizvoda, kojima bi se konkurisalo proizvodima iz uvoza, a zaustavilo bi se i seljenje stanovništva sa sela u grad, jer bi se stvorili bolji uslovi za život na selu˝, kazala je Biljana Kulušić, predsjednica Udruženja poljoprivrednih proizvođača ˝Dabarsko polje˝. Poljoprivrednici Berkovića apeluju na političare u BiH da se uozbilje i hitno riješe zaostala pitanja razvoja poljoprivrednog sektora.

Poljoprivredni potencijal u BiH je evidentno prepoznat u regionu, kao o kod samih proizvođača, no istovremeno dobija malo pažnje od strane donosioca odluka. Da li će donosioci odluka iznevjeriti najugroženiju populaciju u BiH 17. septembra 2013. godine do kada je dat rok za dogovor oko IPARD struktura pomoći za BiH? Da li će neki drugi interesi ponovo pobjediti logiku, život i prirodu u BiH? Kakva će u konačnici biti perspektiva naših poljoprivrednika?

Mnogi se slažu da poljoprivrednici u BiH ne treba da čekaju nego da traže svoja prava i rješavanje gorućih pitanja od izabranih političara. Treba da insistiraju na rješenju za IPARD strukturu u BiH koja će im donijeti nepovratne fondove, ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj te održivi prosperitet, život dostojan čovjeka i bolju perspektivu za razvoj njihove djece.

(GzE/Foto:Ilustracija)

 

 
Komentari

Još nema komentara.

 

Inicijativa Građani za Evropu je finansirana od strane SIDA-e i podržana od Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH, do novembra 2013. godine. Sve aktivnosti koje provodi Mreža i njene članice nakon ovog perioda ne reflektuju oficijelno stanovište EU. Odgovornost za informacije i stavove iznesene pripada članicama Mreže.