Apel za donošenje Zakona o obrazovanju odraslih u svim kantonima u FBiH

U cilju osposobljavanja postojeće radne snage u Bosni i Hercegovini organizacije civilnog društva okupljene oko Inicijative ”Građani za Europu” apeluju na nadležene institucije da razmotre važnost urgentnog donošenja strateških dokumenata i zakonskih okvira za obrazovanje odraslih koji će biti usmjereni na efikasnu kvalifikaciju, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postojeće radne snage. Obrazovanje odraslih obuhvata prije svega cjelinu procesa učenja odraslih namijenjenih osposobljavanju za zaposlenje, sticanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, sticanju i produbljivanju stručnih znanja, vještina i sposobnosti.

Na nivou Bosne i Hercegovine još uvijek je zastupljen nedostatak Strategije obrazovanja odraslih, odnosno nedostatak samog zakonskog i okvira javnih politika. ˝Na nivou RS-a postoji Zakon o obrazovanju odraslih, ali isti još uvijek nije donešen na federalnom nivou. Trenutno je u fazi izrade zakon o obrazovanju odraslih na nivou Kantona Sarajevo i on će biti prvi donešen u bilo kojem kantonu/županiji na nivou FBiH˝, kazala je članica tima stručnjaka u sektoru Rad i zapošljavanje u Inicijativi ˝Građani za Europu˝ Nina Branković. ”Mislim da u BiH postoji manjak svijesti o potrebi da se konstantno obrazujemo tokom života što je inače politika Europske unije i zbog toga postoji onaj koncept ‘cjeloživotno obrazovanje’. Obrazovanje odraslih je izuzetno važno jer ono omogućava odraslim osobama da svoje kvalifikacije i svoje vještine konstantno prilagođavaju potrebama tržišta rada”, ističe Nina Branković.

europa 2020I Europska unija ističe važnost obrazovanja odraslih te kroz jedan od svojim sedam programa strategije “Europa 2020”, „Program za nove vještine i radna mjesta“ podstiče modernizaciju tržišta rada te osnaživanje ljudi kroz razvoj njihovih vještina tokom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg odnosa ponude i potražnje. Prema strategiji “Europa 2020” prvi cilj je da, do 2020. godine, 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina bude zaposleno, uz veće uključivanje žena i starijih radnika u radno aktivno stanovništvo. Istovremeno, cilj Europske Unije je da broj Europljana koji žive ispod nacionalnih granica siromaštva bude smanjen za 25%.

Prema riječima Nine Branković, BiH ima ogromne izazove kada je u pitanju obrazovanje, konkretno u kontekstu zahtjeva EU, mada samo obrazovanje nije primarno u ingerenciji EU – u smislu da traži neke obavezujuće dokumente. ”Kada govorimo o visokom obrazovanju, tu je zastupljena implementacija Bolonjskog procesa do kraja, a mi smo došli do određenog dijela. Prema nekim informacijama BiH nije ispunila očekivanja, odnosno prilično smo na dnu liste zemalja koje su ispunile očekivanja. Što se tiče srednjeg stručnog obrazovanja tu konstantno dobijamo od Europske trening fondacije u kom smjeru trebamo da se krećemo i kako bi trebao izgledati nacionalni kvalifikacijski okvir. tu su napravljeni određeni pomaci i konstantno se radi na tome. Međutim, i tu su promjene prilično spore jer traže uključenost različitih vladinih, nevladinih i međunarodnih aktera”, ističe Nina Branković .

obrazovanje odraslihU Bosni i Hercegovini, kao što je poznato, brojni su pokazatelji koji demonstriraju da neadekvatne kvalifikacije negativno utiču na visoku stopu nezaposlenosti i vode u siromaštvo. Prema Agenciji za statistiku BiH u 2011. i 2012. godini od ukupnog broja nezaposlenih, stanovništvo starosti od 25 – 49 godina čini preko 60% nezaposlenih dok je 15% nezaposlenih stanovništvo starije od 50 godina što upozorava da postoji ozbiljan disbalans kvalifikacija radne snage i potreba tržišta rada. Prema Milenijumskim razvojim ciljevima UNDP-a svaka sedma osoba u BiH živi ispod donje linije siromaštva sa manje od 205 BAM mjesečno dok je svaka treća osoba starije životne dobi siromašna. Zbog demografskih promjena radna snaga u BiH će se smanjiti. S obzirom da je više od 14% građana u BiH starosti preko 65 godina te je BiH peta u Europi po niskoj stopi nataliteta, čija negativna vrijednost kontinuirano raste, izvjesno je da će radno sposobno stanovništvo morati duže da radi i urgetno je da postojeća radna snaga posjeduje adekvatne kvalifikacije kako bi mogla podržati rastući socijalni i penzioni sektor u BiH.

Strategije i zakoni o obrazovanju odraslih pružaju novu šansu radnoj snazi da stekne vještine i kvalifikacije koje tržište rada traži. Iako je obrazovanje odraslih u Bosni i Hercegovini spomenuto u „Strategiji za razvoj stručnog obrazovanja” (2007) i „Strateškim pravcima za razvoj obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja 2008.-2015.” (2008), strategija za obrazovanje odraslih nije usvojena ni na državnom ni na entitetskim nivoima, mada je Republika Srpska , usvojila Zakon o obrazovanju odraslih u junu 2009. godine. Trenutno je Unsko-Sanski Kanton jedini usvojio zakon o obrazovanju odraslih u Federaciji BiH, a Kanton Sarajevo je pokrenuo proceduru usvajanja zakona o obrazovanju odraslih te je nedavno završena faza javnih konsultacija.

Građani za Europu urgiraju da se donesu kvalitetni strateški dokumenti za obrazovanje odraslih I zakone o obrazovanju odraslih u svim kantonima. Smatraju da je neophodno da ovi zakonski okviri podrazumjevaju iskorištavanje postojeće infrastrukture bez dodatnog bespotrebnog opterećivanja budžeta stvaranjem novih institucija, pretpostavljaju konstantnu blisku saradanju sa industrijskim klasterima i poslovnim sektorom, te propisuju efikasnu i kontinuiranu koordinaciju svih aktera kako bi prekvalifikacija i dokvalifikacija postojeće radne snage instantno odgovarala na postojeće i buduće potrebe pojedinaca i tržišta rada

Apel Građana za Europu je dio kampanje za efikasniji i vidljivi napredak prema Europskoj uniji i što je još važnije bolji životni standard BiH građana. ’’Mi, građani BiH za Europu, stavljamo na raspolaganje svoja znanja, vještine i iskustvo donosiocima odluka kako bi zajedno donijeli zakone o obrazovanju odraslih koji će doprinjeti da građani BiH kvalitetnije žive”.

(GzE/Foto:Ilustracija)

 

 
Komentari

Još nema komentara.

 

Inicijativa Građani za Evropu je finansirana od strane SIDA-e i podržana od Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH, do novembra 2013. godine. Sve aktivnosti koje provodi Mreža i njene članice nakon ovog perioda ne reflektuju oficijelno stanovište EU. Odgovornost za informacije i stavove iznesene pripada članicama Mreže.