Neophodno usklađivanje zakona u oblasti zaštite i zdravlja na radu sa EU zakonodavstvom

Oblast zaštite i zdravlja na radu u državama se uređuje zakonom, kolektivnim ugovorima i podzakonskim aktima. Takođe, ta oblast uređena je konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO). Okvirnom direktivom Vijeća Europske unije 89/391/EEC propisana su opća načela u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a riječ je o primjeni općih načela koja se odnose na profesionalne rizike, mjere za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja, uklanjanje rizika i drugih opasnosti, nezgoda, savjetovanje, participaciju radnika i njihovih predstavnika te njihovo osposobljavanje.

hsKada je riječ o Europskoj uniji, sigurnost i zaštita na radu su regulisani propisima kojima su predviđeni minimalni standardi iz ove oblasti koji se moraju ispoštovati. Prema tome, sve zemlje članice Europske unije su dužne uskladiti svoje propise iz oblasti rada i zaštite na radu i obezbjediti bar predviđeni minimum standarda u ovoj oblasti.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, Ustavom se regulira ova oblast kao dio socijalne politike i karakteristično je da ova oblast nije normativno regulirana, nego da je Zakon o Zaštiti i sigurnosti na radu iz 1990. godine još uvijek na snazi. Zakon nije slijedio reformu Radnog zakonodavstva. Razvoj tržišne ekonomije postavlja zahtjev poslodavcima da usvoje novi zakon o Zaštiti i sigurnosti na radu, koji će biti utemeljen na ILO konvencijama i preporukama EU.

Takođe, Ustavom Bosne i Hercegovine oblast rada i zapošljavanja je na nivou nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH, dok u skladu sa odredbama člana 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH ima koordinativnu ulogu u datoj oblasti.

Cilj zaštita radnika i obezbjeđivanje optimalnih uslova rada

safeRegulisanje radnih odnosa, između ostalog podrazumijeva i regulisanje pitanja zdravlja i zaštite na radu, a prvenstveno s ciljem zaštite radnika i obezbjeđivanja optimalnih uslova rada. Uređivanjem zakonodavstva u oblasti zdravlja i zaštite na radu u BiH doprinijelo bi se efikasnijem postizanju rezultata rada. Izvještajima o napretku BiH u procesu EU integracija, takođe, se nameće pitanje pripreme analize zakonodavstva BiH u oblasti zdravlja i zaštite na radu i pregleda njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima rada i acquis communautaire.

U skladu sa članom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Bosna i Hercegovina potpisala 2008. godine, proizilazi obaveza BiH u smislu usklađivanja postojećeg zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom Europske unije. S tim u vezi, Vijeće ministara BiH je 2009. godine usvojilo Program prioriteta usklađivanja u zakonodavnim aktivnostima za provedbu Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma. Vijeće ministara BiH je, na sjednici u Sarajevu kojom je predsjedao predsjedatelj Vijeća Nikola Špirić, usvojilo Program prioriteta usklađivanja u zakonodavnim aktivnostima za provedbu Europskog partnerstva i Privremenog sporazuma, čiji je predlagatelj Direkcija za europske integracije.

”Nadležne institucije u BiH su zadužene da prigodom izrade pravnih propisa u potpunosti se pridržavaju Odluke o procedurama u postupku usklađivanja zakonodavstva BiH s acquis communautaire (Sl. glasnik BiH br. 44/03), što se posebice odnosi na dostavljanje Uporednog prikaza i Izjave o usklađenosti uz nacrt pravnog propisa. Predlagatelji pravnih propisa, Direkcija za europske integracije, Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara i Generalno tajništvo Vijeća ministara, zaduženi su da izrade proceduru označavanja pravnih propisa oznakom „E“ u smislu prioriteta definiranih Programom”, navodi se u saopćenju sa sjednice Vlade.

Jedna država, tri zakona

Entiteti i Brčko Distrikt imaju posebne zakone koji se primjenjuju u ovoj oblasti. U Republici Srpskoj je Zakon o zaštiti na radu donešen 2008. godine, kao i veći broj pravilnika radi provođenja ovog zakona. U toku izrade ovih propisa vodilo se računa o međunarodnim standardima, ali ostaje upitan stepen njihove usklađenosti sa europskim zakonodavstvom. Primjena Zakona o zaštiti na radu, tehničkih i drugih mjera koje se odnose na zaštitu i zdravlje na radu je isključivo u nadležnosti Republičke uprave za inspekcijske poslove koja vrši nadzor u ovoj oblasti. Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite ima nadležnost kao organ uprave da priprema propise u oblasti zaštite na radu, a primjena odnosno kontrola primjene zakona i podzakonskih akata je isključivo u nadležnosti Republičke uprave za inspekcijske poslove.

U Republici Srpskoj takođe, postoji Odbor za zaštitu zdravlja na radu koji je osnovan od strane Ekonomsko-socijalnog savjeta, a njegovo tijelo čine predstavnici socijalnih partnera, predstavnici Republičke uprave za inspekcijske poslove iz oblasti rada, Fond za penzijsko i zdravstveno osiguranje, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Zavod za medicinu rada i sporta i Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske. Odbor za zaštitu zdravlja zadužen je da sistemski prati stanje na radu, utvrđuje, predlaže, vodi i povremeno preispituje politiku zaštite zdravlja na radu, te podstiče rad na usklađivanju zakonodavstva u svrhu unapređenja mjera zaštite i zdravlja na radu.

U Federaciji Bosne i Hercegovine primjenuju se propisi bivše SFRJ, odnosno Zakon o zaštiti na radu iz 1989. godine, gdje su kazne propisane u dinarima, zbog čega je i nemoguća primjena istog u potpunosti. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o sigurnosti i zdravlju na radu, kojim se materija regulirana do sada Zakonom o zaštiti na radu iz 1990. godine usklađuje sa preporukama Međunarodne organizacije rada i Okvirne Direktive EEZ u pogledu korištenja pojma sigurnosti i zdravlja na radu. U Nacrt zakona ugrađene su i odredbe Direktive Vijeća Europske zajednice o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, koje se odnose na prevenciju profesionalnih rizika, sigurnosti i zdravlja na radu, kao i eliminaciju rizika koji mogu izazvati nesretne slučajeve. Nacrt Zakona je u zakonodavnoj proceduri.

Važno je navesti činjenicu da u BiH često dolazi do nesreća u prostorima koji su ugroženi eksplozivnim atmosferama naročito u sektoru rudarstva gdje je bilo nekoliko rudarskih katastrofa. Problem je u tome što u BiH nema jedinstvenih programa obuke, profesionalnih institucija, akreditovanih laboratorija i stručnjaka iz ove oblasti, niti se vodi zvanična jedinstvena evidencija o nesrećama i povredama radnika na radnom mjestu. Zbog toga je ovo pitanje potrebno riješiti na bazi postojećih zakona, europskih direktiva i međunarodnih standarda kojima se reguliše sigurnost i zaštita na radu.

Građani za Europu traže od nadležnih institucija u BiH konkretne korake u sektoru rada i zapošljavanja

UntitledUsklađivanje zakona u oblasti zaštite i zdravlja na radu sa EU zakonodavstvom će uticati na poboljšanje stanja u datoj oblasti, te istovremeno ispunjavanje uslova postavljenih Bosni i Hercegovini na putu ka EU integracijama, trebalo bi da postoji i jak motiv svih uključenih institucija za izradu ove analize. Međutim, samo usvajanjem EU legislative iz oblasti zdravlja i zaštite na radu se ne utiče na smanjivanje već postignutog nivoa zaštite i zdravlja na radu u našoj zemlji. Potrebno će biti raditi na tome da se standardi i implementiraju u praksi.

Inicijativa ”Građani za Europu” u sklopu kampanje ”Za vidiljive promjene na putu europskih integracija” izravno od donosilaca odluka traže povećan angažman i postizanje konkretnih rezultata u skladu sa ranije potpisanim dokumentima i mapama puta, u sektoru rada i zapošljavanja te ukazuju i na neophodne reforme u oblasti Zaštite na radu. Građani za Europu očekuju od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politku kao i i od Vlade Brčko predstavljanje i usvajanje mjere efikasnije zaštite i sigurnosti na radu do kraja 2013.

(GzE/Foto: Ilustracija)

 

 

 

 
Komentari

Još nema komentara.

 

Inicijativa Građani za Evropu je finansirana od strane SIDA-e i podržana od Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH, do novembra 2013. godine. Sve aktivnosti koje provodi Mreža i njene članice nakon ovog perioda ne reflektuju oficijelno stanovište EU. Odgovornost za informacije i stavove iznesene pripada članicama Mreže.