Udruživanje poljoprivrednika u BiH mora imati svoju snagu

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, osjetile su se velike posljedice na poljoprivredni sektor u BiH. O koracima koje je potrebno da poljoprivrednici urade kako bi promjenili situaciju u ovom sektoru u BiH, o formiranju IPARD struktura u BiH i potrebi osnivanja državnog ministarstva poljoprivrede, razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja poljoprivrednika Ze-Do kantona, Dragom Kneževićem.

Kakve su posljedice ulaska Hrvatske u EU za poljoprivrednike u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj? Da li ima razlike?

Knežević: Generalno, Bosna i Hercegovina, na žalost, gotovo sve promjene koje dolaze iz EU dočekuje nespremna i stvari se pokušavaju riješiti u posljednji momenat, što je iritirajuće. Tako je i ulazak Hrvatske u EU, bosansko-hercegovačke institucije je zatekla nespremne. U poljoprivrednom sektoru to se posebno odnosi na mogućnosti izvoza proizvoda animalnog porijekla, što je, istina, naš dugogodišnji problem. Vidite svu zbrku oko graničnih prijelaza, problematike sa mlijekom, čekanja do zadnjeg momenta da se bilo šta riješi i to prepiskama sa EU da nam se dopuste dodatni rokovi… U svemu tome mi sebi sami ne djelujemo sistematično i ozbiljno, a želimo da nas drugi vide i sistematičnim i ozbiljnim.

poljoOvo je početak ogromnog niza obaveza koje BiH mora da ispuni i propisa koje mora da uskladi sa propisima EU, pa imali Vi ime Republika Srpska ili Federacija BiH, bili vi manji ili veći entitet, propisi se moraju ispuniti i to nema alternativu! Bosna i Hercegovina posjeduje veliki razvojni potencijal u poljoprivredi: 1,5 milion hektara poljoprivrednog zemljišta, povoljne klimatske uslove, plodno tlo koje ne sadrži hemijska gnojiva, odsustvo prakse korištenja pesticida, kvalitetnu vodu i, ako ni zbog čega drugog onda zbog svih povoljnosti kojim naša zemlja obiluje, ne smijemo dopuštati luksuz da se prema poljoprivrednom sektoru odnosimo maćehinski.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH daleko je od potpunog rješenja za niz pitanja. Entitetski ministri poljoprivrede, čini mi se, tu više kalkulišu i poljoprivrednici često iskazuju nazadovoljstvo takvim pristupom, zbo čega se stiče utisak odsustva želje entitetskih ministara za sveopćim dobrom poljoprivrednika i prečestog politikantskog nastupa.

Prema Vašem mišljenju, koje korake poljoprivrednici treba da naprave kako bi promjenili situaciju u ovom sektoru u BiH?

Knežević: Naši poljoprivrednici su vrijedni, radni ljudi. Najčešći oblik organizovanja poljoprivrednika je kroz zadruge i udruženja. Danas u BiH imate registrovanih preko 12.000 različitih udruženja. Naravno nisu sva udruženje poljoprivredna. Važnost udruživanja poljoprivrednika u BiH mora imati svoju snagu, kao nevladin sektor, kao korektor društva, kao partneri u donošenju značajnih odluka. Nažalost, stanje današnjih udruženja, nije na tom nivou da bi bitnije mogli uticati na razvojne procese. Razlog leži između ostalog i u udruženjima, jer je kvalitet njihovog organizovanja veoma upitan. Ima tu i zakonskih manjkavosti u, na primjer, Zakonu o udruženjima i fondacijama u BiHv te entiteskim Zakonima o udruženjima i fondacijama. No, bez obzira na sve, jedinstvo poljoprivrednika mora postojati kao kvalitetna polazna osnova.

Prema Vašem mišljenju, gdje leži ključ riješenja?

Knežević: U velikom broju slučajeva ljudi se poljoprivredom bave iz nužde a proizvodnja je ekstenzivna. Nadležni moraju prepoznati važnost poljoprivrednog sektora kao bitne privredne grane i važnost oblika ljudske djelatnosti. Zaista je krajnji momenat da se to i desi. Razmišljam o ovom pitanju i sam sebe pitam trebam li nabrajati skoro pa ispraznu priču o statističkim pokazateljima svake godine, vrlo nepovoljnom balansu uvoza/izvoza, stotinama milona maraka datih na uveženu vodu i eterična ulja, smrznuto meso staro desetke godina, druge sumnjive namirnice… Vidite da čak i igračke koje dolaze u BiH sadrže nepropisnu dozu ftalata i teških metal.

Poljoprivredna-proizvodnja-sjetva-midiSa druge strane, isto toliko bih mogao pričati o činjenju, odnosno nečinjenju, nadležnih institucija u rješavanju problema tržišne usmjerenosti proizvodnje. Pogledajte naprimjer proizvodnju mlijeka kao stratešku poljoprivrednu granu i najčešći oblik proizvodnje: BiH ima cca 100.000 domaćinstava koja drže krave, od toga 33.000 domaćinstava mlijeko proizvodi u komercijalne svrhe. U strukturi prerade mlijeka, tečni mliječni proizvodi daleko preovladavaju i učestvuju sa nešto više od 77%, sir oko 19%, a ostali proizvodi blizu 5%.

Prerađivački kapaciteti, tzv. sekundarna poljoprivreda se moraju jačati! Drugima dajemo najbolju sirovinu, koju oni nama prerađenu vrate i naplate po masnim cijenama. Znate li koje nutrivne vrijednosti sadrže naši sirevi: Vlašički/Travnički, Livanjski, sir iz mjeha, Sirac, Kalenderovački, Zajednica, Zarica, Urda, pa koziji sirevi, pa dalje kajmak…? A što je sa vrijednostima magarećeg sira i drugih proizvoda dobijenih ispašom sa skoro djevičanskih pašnjaka?

Domaće institucije nikako ili jako sporo pokreću pitanja prelevmana, plavog dizela, garantiranih i zaštitnih cijena kao i pitanja o zaštiti genoma autohtonih sorti biljaka i životinja, brendiranja BiH proizvoda, zaštite izvornosti i tradicionalnog ugleda BiH, oznakama geografskog porijekla, i slično…Koliko se to stimulativnih sredstava izdvaja za poljoprivredu u BiH? Zemlje susjedstva izdvajaju i do 10 puta više, a mi se pitamo kako da budemo konkurentni? Neshvatljiv je taj odnos nadležnih u BiH, deklarativan je i služi najviše za očuvanje socijalnog mira, a to je zaista deprimirujuće.

Smatrate li da je hitno potrebno formirati IPARD strukture? Šta bi formiranje IPARD struktura značilo za bh. poljoprivrednike?

Knežević: Jedan od zahtjeva EU je i formiranje IPARD strukture u BiH. Dat nam je novi rok da do 17.septembra 2013. pokažemo ozbiljan naum. Te strukture se moraju uspostaviti na državnom nivou, uostalom kao i kod svih članica EU. A mi užasno kasnimo. Entitetski ministri su sjeli za sto i daju modele za rješavanje ovog pitanja. Moramo imati te strukture jer nam ogromna sredstva propadaju i već je dobar dio tih sredstava preusmjeren. Ako ovo pitanje ne riješimo, mi se nemamo čemu nadati.

par bihDa li smatrate da je neophodno formirati državno ministarstvo poljoprivrede i zašto? Da li biste Vi podržali tu inicijativu?

Knežević: Formiranje državnog ministarstva poljoprivrede nema alternativu, što se prije formira to je bolje, jer je Bosni i Hercegovini prijeko potrebna. Potrebna nam je i Strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini. Takav integralan pristup omogućava nastup prema investitorima, fondovima, grantovima i brži proces pridruživanja razvijenim zemljama. Vidite da nam suspenduju sredstva i da ta sredstva idu u susjedstvo, a suspenduju se jer nemamo hijerarhijsku ljestvicu i liniju kontrole do nivoa države.

(GzE/Foto: Ilustracija)

 

 
Komentari

Još nema komentara.

 

Inicijativa Građani za Evropu je finansirana od strane SIDA-e i podržana od Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH, do novembra 2013. godine. Sve aktivnosti koje provodi Mreža i njene članice nakon ovog perioda ne reflektuju oficijelno stanovište EU. Odgovornost za informacije i stavove iznesene pripada članicama Mreže.