Obrazovanje odraslih pruža novu šansu radnoj snazi u BiH

Nepostojanje zakonskog okvira za obrazovanje odraslih otežava dokvalifikaciju i prekvalifikaciju postojećeg kadra u Bosni i Hercegovini. Stoga je izuzetno važno obrazovanje odraslih staviti u funkciju generalnih politika zapošljavanja. Zbog novih tehnoloških dostignuća i savremenijih proizvodnih procesa, te promjena na tržištu rada, u Bosni i Hercegovini se osjeća potreba za obrazovanjem nezaposlenih, odraslih osoba koje stiču prvo zanimanje, kao i osoba koje se žele prekvalifikovati ili dokvalifikovati. U BiH postoji manjak svijesti o potrebi da se konstantno obrazujemo tokom života, što je inače politika Europske unije koju promovira kroz koncept “cjeloživotno obrazovanje”. educationPrema mišljenju tematske stručnjakinje Inicijative Građani za Europu Nine Branković, obrazovanje odraslih je izuzetno važno jer ono omogućava odraslim osobama da svoje kvalifikacije i vještine konstantno prilagođavaju potrebama tržišta rada.

Disbalans kvalifikacija radne snage i potreba tržišta rada

U BiH, kao što je poznato, brojni su pokazatelji koji demonstriraju da neadekvatne kvalifikacije vode ka povećanju stope nezaposlenosti i siromaštva. Prema Agenciji za statistiku BiH, u 2011. i 2012. godini od ukupnog broja nezaposlenih, stanovništvo starosti od 25 do 49 godina čini preko 60 posto nezaposlenih, dok je 15 posto nezaposlenih stanovništvo starije od 50 godina, što upozorava da postoji ozbiljan disbalans kvalifikacija radne snage i potreba tržišta rada.

Prema Milenijumskim razvojim ciljevima UNDP-a, svaka sedma osoba u BiH živi ispod donje linije siromaštva sa manje od 205 BAM mjesečno dok je svaka treća osoba starije životne dobi siromašna. Zbog demografskih promjena radna snaga u BiH će se smanjiti. S obzirom da je više od 14 posto građana u BiH starosti preko 65 godina, te da je BiH peta u Europi po niskoj stopi nataliteta, čija negativna vrijednost kontinuirano raste, izvjesno je da će radno sposobno stanovništvo morati duže da radi i urgetno je da postojeća radna snaga posjeduje adekvatne kvalifikacije kako bi mogla podržati rastući socijalni i penzioni sektor u BiH.

Zbog izražene dugoročne nezaposlenosti, većina registrovanih nezaposlenih osoba posjeduje zastarjelo znanje, vještine i kompetencije. Postoji veliki broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima/zanatima koja nisu bila potrebna ni u posljednjih 10 godina. Neusklađenost, dakle, nije problem u globalnom smislu kvalifikacija, nego i u smislu vještina i kompetencija koje obrazovni sistem obezbjeđuje.

Država ne priznaje neformalno obrazovanje

edu 1˝Naša država ne priznaje neformalno obrazovanje jer nema zakonski okvir koji bi dao tu mogućnost. Kada neko stekne kvalifikaciju iz znanja jezika ili nekih dodatnih vještina to može da mu da mogućnost da se zaposli u određenim firmama, te da mu da mogućnost da stekne prava s obzirom na stečenu kvalifikaciju. Trenutni zakon koji je u proceduri donošenja u Ministarstvu obrazovanja KS treba biti postavljen na pravoj osnovi. Međutim, trenutni nacrt prilično je usmjeren na slične obrazovne politike za odrasle kao što je u Hrvatskoj i Srbiji i u njemu su zastupljeni određeni nedostaci koje bi svakako trebalo doraditi˝, kazala je Branković.

Potreba za sistemskim rješavanjem obrazovanja odraslih

Strategije i zakoni o obrazovanju odraslih pružaju novu šansu radnoj snazi da stekne vještine i kvalifikacije koje tržište rada traži. Iako je obrazovanje odraslih u BiH pomenuto u „Strategiji za razvoj stručnog obrazovanja” (2007) i „Strateškim pravcima za razvoj obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja 2008.-2015.” (2008), strategija za obrazovanje odraslih nije usvojena ni na državnom ni na entitetskim nivoima, mada je Republika Srpska, usvojila Zakon o obrazovanju odraslih u junu 2009. godine. Trenutno je Unsko-Sanski Kanton jedini usvojio zakon o obrazovanju odraslih u Federaciji BiH, a Kanton Sarajevo je pokrenuo proceduru usvajanja zakona o obrazovanju odraslih te je nedavno završena faza javnih konsultacija.

Potrebe za sistemskim rješavanjem obrazovanja odraslih ima, kazao je za Radio Slobodnu Evropu (RSE) federalni ministar obrazovanja Damir Mašić, ali zakon bi se trebao donijeti na državnom nivou.

„Ako pitate: zašto na državnom nivou – pa zato što postoje određeni normativi i standardi koji se na nivou Evropske unije usvajaju i koje države članice implementiraju. Pošto je kod nas jedina stvar oko koje imamo konsenzus, a to je ulazak u Evropsku uniju, treba odmah uraditi to, da se ne bismo kasnije prilagođavali svemu onome što treba, odnosno, krenuti od nivoa države Bosne i Hercegovine. Treba donijeti i zakon, ali i strategiju.“

‘Europa 2020’

europa 2020I Europska unija ističe važnost obrazovanja odraslih, te kroz jedan od svojih sedam programa strategije “Europa 2020”, „Program za nove vještine i radna mjesta“ podstiče modernizaciju tržišta rada, te osnaživanje ljudi kroz razvoj njihovih vještina tokom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage, te boljeg odnosa ponude i potražnje. Prema strategiji “Europa 2020” prvi cilj je da, do 2020. godine, 75 posto populacije u dobi između 20 – 64 godina bude zaposleno, uz veće uključivanje žena i starijih radnika u radno aktivno stanovništvo. Istovremeno, cilj Europske unije je da broj Europljana koji žive ispod nacionalnih granica siromaštva bude smanjen za 25 posto.

Prema Brankovićevim riječima, BiH ima ogromne izazove kada je u pitanju obrazovanje, konkretno u kontekstu zahtjeva EU, mada samo obrazovanje nije primarno u ingerenciji EU – u smislu da traži neke obavezujuće dokumente. ”Kada govorimo o visokom obrazovanju, tu je zastupljena implementacija Bolonjskog procesa do kraja, a mi smo došli do određenog dijela. Prema nekim informacijama BiH nije ispunila očekivanja, odnosno prilično smo na dnu liste zemalja koje su ispunile očekivanja. Što se tiče srednjeg stručnog obrazovanja tu konstantno dobijamo od Europske trening fondacije u kom smjeru trebamo da se krećemo i kako bi trebao izgledati nacionalni kvalifikacijski okvir. Tu su napravljeni određeni pomaci i konstantno se radi na tome. Međutim, i tu su promjene prilično spore jer traže uključenost različitih vladinih, nevladinih i međunarodnih aktera”, istakla je Branković.

Korist za građane BiH

Ukoliko se donosioci odluka u BiH odluče da u skladu sa standardima Europske unije i očekivanjima iz procesa pridruživanja, posvete adekvatnu pažnju obrazovanju odraslih, građani BiH imat će višestruke koristi. Prije svega, građani će dobiti nove mogućnosti za neformalno obrazovanje odraslih u BiH što može značajno uticati na tržište rada, osiguravajući nove prilike za razvoj vještina potrebnih za zapošljavanje. Za takve nove prilike neophodne su zakonske predispozicije, udruživanje i razvoj kapaciteta poslodavaca i kapaciteta onih koji pružaju usluge obuke, u skladu sa potrebama tržišta rada. Praktično, svaka odrasla osoba treba dobiti priliku da se dodatno, neformalno, educira kroz nove, posebno kreirane programe za obrazovanje, čiji profili imaju uporište u nedostajućim, deficitarnim zanimanjima. Upravo iz tih razloga, brojne nevladine organizacije okupljene u inicijativi Građani za Europu, koju finansijski podržava Europska unija i Razvojna agencija Kraljevine Švedske (SIDA) zahvtjevaju od donosilaca odluka konrektne aktivnosti na planu zakonske regulative u FBIH koji će adekvatno adresirati ove probleme.

(GzEU/klix.ba/Foto: Ilustracija)

 

 
Komentari

Još nema komentara.

 

Inicijativa Građani za Evropu je finansirana od strane SIDA-e i podržana od Ureda Specijalnog predstavnika EU u BiH, do novembra 2013. godine. Sve aktivnosti koje provodi Mreža i njene članice nakon ovog perioda ne reflektuju oficijelno stanovište EU. Odgovornost za informacije i stavove iznesene pripada članicama Mreže.