Klarić: ''Za brži put u EU potrebni pomaci na temelju znanja i stručnosti''

Jačanjem struktura u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, približavamo BiH zajednici europskih država, smatra Sanela Klarić, članica tima stručnjaka mreže civilnog društva „Građani za Europu“. U okviru druge faze Inicijative „Građani za Europu“, danas će u Sarajevu biti održana javna sesija civilnog društva i vladinih dužnosnika o temi „Unaprijeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, na putu prema EU“.

Sesiju organizira Udruženje VESTA, u svojstvu realizatora Inicijative, koja okuplja 38 organizacija civilnog društva, pod pokroviteljstvom specijalnog predstavnika EU, Valentina Inzka, uz podršku Kraljevine Švedske i SIDA-e te u saradnji sa Direkcijom za europske integracije BiH.

Bit će ovo prilika za diskusiju sa donosiocima odluka o mogućnostima provedbe zahtjeva civilnog društva, usmjerenih u pravcu jačanja svih struktura u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja što će BiH približiti EU.

Tim smo povodom razgovarali sa Sanelom Klarić, predstavnicom tima stručnjaka mreže civilnog društva „Građani za Europu“.

GZE: Gospođo Klarić, u čemu je značaj današnje sesije?

Klarić: Današnja je sesija značajna zbog same teme, a to je poljoprivreda i ruralni razvoj, odnosno unaprijeđenje u ovoj oblasti. BiH je uglavnom ruralna zemlja i naš potencijal u poljoprivredi je ogroman. Uzmemo li u obzir da EU za poljoprivredu i ruralni razvoj izdvaja preko 40% budžeta, moramo znati iskoristiti svoje potencijale u ovoj oblasti, a ne dopustiti da nam tako veliko bogatstvo propadne.

GZE: Šta to konkretno znači?

Klarić: To najprije podrazumijeva harmonizaciju domaćeg zakonodavstva, u ovoj oblasti, sa zakonodavstvom EU. U vladinom sektoru čine zaista velike napore na tom polju, no da bi se taj proces ubrzao neophodna je jača saradnja sa nevladinim sektorom, neophodan je partnerski odnos ova dva sektora, što ja danas želim i poručiti sa sesije.

GZE: Vi, dakle, želite istaknuti značaj pozitivnog dijaloga između vladinog i nevladinog sektora.

Klarić: Upravo tako. Partnerstvo nas vodi ka zajedničkom uspjehu i cilju, a to je ulazak u EU. Partnerstvo se gradi na povjerenju i želim istaći da su u tom smislu veoma važni pozitivni pomaci, i to na temelju znanja i stručnosti. Kada kažemo predstavnici civilnog društva, ne treba misliti kako su to samo neki ljudi koji tek tako predstavljaju taj sektor, nego da su to, prije svega, stručni ljudi sa znanjem i iskustvom. U BiH takvih stručnjaka ima sasvim dovoljno i ono što treba uraditi jeste ojačati civilni sektor, a to se može postići jedino boljom komunikacijom sa vladinim sektorom, u svim sektorima.

GZE: Proteklih su mjeseci održane konsultacije sa brojnim organizacijama civilnog društva oko ključnih elemenata politika poljoprivrede i ruralnog razvoja u procesu europskih integracija. Zaključci sa tih sastanaka su objedinjeni u dokumentu „Poljoprivreda i ruralni razvoj – Preporuke civilnog društva za brži put ka EU“. Danas će se diskutovati o mogućnostima provedbe tih preporuka. Šta očekujete od te diskusije?

Klarić: S obzirom na to da su sve te preporuke u cilju ubrzanja procesa europskih integracija naše zemlje te da su u skladu sa zahtjevima EU, očekujem jedinstven stav da se aktivnosti u tom pravcu moraju ubrzati i konkretizirati i to, ponavljam, partnerskim odnosnom vladinog i nevladinog sektora. Ono što nevladin sektor traži od institucija vlasti jeste da ponude adekvatna, razumna i optimistična rješenja, koja će nas, sve zajedno, odvesti u EU. Ne treba posebno isticati koliko će nam to koristi, stabilnost i prosperiteta donijeti.

GZE: Imamo li kapacitete, konkretno u ovoj oblasti, za provedbu vaših preporuka?

Klarić: Imamo, samo ih moramo ojačati, i u vladinom i u nevladinom sektoru. Mi imamo i zakone. Naš je najveći problem njihova implementacija. I tu ponovo dolazimo do potrebe partnerstva, hoću reći do toga da NVO sektor može i treba biti partner u implementaciji zakona kao i u procesu monitoringa. Moram ovdje istaknuti da su nam nezavidni kapaciteti u vlasti kada govorimo o implementaciji zakona, jer ne postoji usklađenost, od općinskog nivoa do entiteta. To je jedan važan zadatak pred BiH koji mora biti obavljen.

GZE: Veoma je važno biti dobro informiran o nečemu čemu stremimo, a to je, u konkretnom slučaju, ulazak u EU. I ovdje nam pomoć i podršku pruža međunarodna zajednica.

Klarić: Drago mi je da ste to tako formulisali. Da, mi moramo biti dobro informirani o samoj EU, steći dodatna znanja o tome kako EU funkcionira, šta od nas zahtjeva i očekuje. Moramo činiti sve da budemo konkuretni u EU, svojim znanjem i sposobnostima. A tu nam mogu pomoći međunarodne institucije u našoj zemlji, što i čine. Za kraj, želim poručiti da se mi moramo osloboditi sprega iz prošlosti i uz više visprenosti krenuti u ostvarenje zajedničkog cilja, približavanja ove divne zemlje porodici europskih demokratskih zemalja.

Tim Inicijative Građani za Evropu